Peta konferencija žena s invaliditetom još jednom ukazala da su žene s invaliditetom za razliku od onih bez invaliditeta izložene daleko većem nasilju.
Konferencija je održana u hotelu Diplomat o temema: Izazovi obiteljskog nasilja u RH i Treći manifest o pravima žena i djevojaka s invaliditetom u EU. Organizator je bila SOIH– Mreža žena s invaliditetom u suradnji s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Grada Zagreba.
Na Konferenciji je sudjelovalo preko pedeset sudionika uživo i putem Zoom platforme dvadeset šest sudionika. Skup je otvorila i sudionike pozdravila Gordana Jurčević, predsjednica SOIH – Mreže žena s invaliditetom, a poseban pozdrav uputila im je Ljubica Lukačić, zastupnica u Hrvatskom saboru koja je naglasila važnost Konferencije i rada pokreta osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, ističući promjene koje je pokret osoba s invaliditetom postigao uz podršku Vlade RH.
Predsjednica SOIH-a, Marica Mirić kroz izlaganje je izrazila zabrinutost zbog povećanja femicida unatoč pozitivnim promjenama propisa vezanih uz nasilje. Također se osvrnula na prisutnost ekonomskog nasilja nad osobama s invaliditetom te naglasila potrebu uklanjanja prepreka, a posebice pristupačnosti skloništa za žene s invaliditetom žrtve nasilja.
Na temu seksualnog nasilja nad ženama s invaliditetom, Svea Kučinić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta upozorila je na stavove institucija o ženama s intelektualnim teškoćama prilikom prijava seksualnog nasilja te naglasila važnost prava svih žena koje su preživjele seksualno nasilje. Podaci su alarmantni jer 1 od 5 žena tijekom života preživi pokušaj silovanja i /ili silovanje, a 2 od 5 (39%) žena žrtava nasilja imale su neki oblik invaliditeta u vrijeme silovanja.
Štefica Roginić voditeljica SOIH SOS telefona za žrtve nasilja, prikazala je podatke o radu za 2023.godinu koji pokazuju da je i dalje prisutno najviše psihičko nasilje, te da vrlo često žene s invaliditetom ne žele prijaviti nasilje. U zadnjih nekoliko godina žene s invaliditetom pritužuju se na institucionalno nasilje, a izražavaju zadovoljstvo što im suvremene tehnologije pružaju potporu za prijavu istog.
Nakon toga Marica Mirić predstavila je politike Europskog foruma osoba s invaliditetom i članica prema ženama s invaliditetom koje snažno usmjeravaju na uspostavljanje i unaprijeđenje prava žena i djevojaka s invaliditetom kao i primjenu Istanbulske konvencije od strane svih država članica EU.
Mia Kevo iz SOIH-a prikazala je područje osnaživanja žena s invaliditetom iz Trećeg manifesta o pravima žena i djevojaka s invaliditetom u EU. Istaknula je da je još uvijek prisutna sustavna i višestruka marginalizacija žena i djevojaka s invaliditetom. Naglašava važnost jednakosti pred zakonom, jednakih prava u obrazovanju, pristupu zdravstenim uslugama, pristupu informacijama, kao i podizanja svijesti kako društva, tako i žena i djevojaka s invaliditetom o njihovim pravima. Istaknula je značaj vođenja kvalitativne statistike na području EU kako bi se procijenio učinak politika i programa EU.
Prikazujući temu liderstva žena s invaliditetom, Mirjana Janžek iz Društva distrofičara Krapina govorila je o osiguravanju jednakih prava i prilika za liderstvo žena s invaliditetom u političkom, poslovnom i društvenom kontekstu, čemu prvenstveno doprinosi jednak pristup informacijama, resursima i obrazovanju o liderstvu. Sudionici konferencije imali su priliku čuti i njezino osobno iskustvo liderice, pri čemu je istaknula upravo važnost promicanja pozitivnih primjera žena s invaliditetom kao primjer inspiracije i podrške drugima.
Govoreći o budućnosti, Mira Katalenić iz Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet naglašavajući da je prijeko potrebno kontinuirano govoriti o nasilju i da je Treći manifest značajan dokument jer potiče da se u organizacijama osoba s invaliditetom stvore i poboljšaju uvjeti koji će osnažiti žene da djeluju na rješavanju svih ključnih pitanja.
U zaključnim razmatranjima predsjednica SOIH-a sažela je sve važne odrednice Trećeg manifesta o pravima žena i djevojaka u EU u kontekstu jednog sveobuhvatnog i opširnog dokumenta koji ukazuje na veliki broj promjena koje kao društvo moramo kreirati. Posebice je istaknula važnost civilnog sektora i udruga u prijavljivanju nasilja, pružanju podrške, kao i ohrabrivanje i osnaživanje žena i djevojaka s invaliditetom na prepoznavanje i prijavu nasilja. Potaknula je sudionike da uzmu letak SOS telefona i podijele ženama s invaliditetom radi prijave nasilja na broj 0800 300 200.
