U hotelu Diplomat, od 24.-25. listopada, održao se 27. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem, pod naslovom „Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom – o nama uvijek s nama – od slogana do realnosti“, u organizaciji Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) te Grada Zagreba. Moderatorica Simpozija bila je Miruna Kastratović, urednica i voditeljica na Hrvatskom radiju 1, a sudjelovalo je oko 240 sudionika.
Simpozij je, uz prisustvo obitelji, započeo s komemoracijskom počasti i prisjećanjem na nedavno preminulog dr. Zorislava Bobuša, dugogodišnjeg predsjednika SOIH-a, čiji doprinos u radu s osobama s invaliditetom nikada neće biti zaboravljen. Tom prilikom prigodnim emotivnim govorima od dr. Zorislava Bobuša oprostile su se u ime pokreta osoba s invaliditetom Marica Mirić, državna tajnica MROSP-a Marija Pletikosa, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak i saborska zastupnica Ljubica Lukačić. Nedvojbeno je da je odlazak dr. Bobuša veliki gubitak za pokret osoba s invaliditetom i za cijelu društvenu zajednicu.
Pozdravnim govorom okupljenima, obratila se novoizabrana predsjednica SOIH-a Marica Mirić, a potom Damira Benc, ravnateljica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Marinka Bakula Anđelić, pomoćnica pročelnika za zaštitu osoba s invaliditetom Grada Zagreba; Marija Pletikosa, državna tajnica Ministarstva rada mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike; Ljubica Lukačić, zastupnica u Hrvatskom Saboru, a izaslanica Predsjednika Republike Melita Mulić prenijela je dobre želje Predsjednika za uspješan rad Simpozija i izrazila razumijevanje za izazove osoba s invaliditetom te svečano otvorila Simpozij.
Prvo izlaganje održala je Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministra MROSP, na temu: „Akcijski plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2021. do 2024. – snažna podrška provedbi KPOSI“, gdje je predstavila Akcijski plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2021.-2024. i najznačajnije mjere, kao što su: inkluzivan odgoj i obrazovanje za djecu s teškoćama u razvoju; priprema osoba s invaliditetom za zapošljavanje; provođenje aktivne politike zapošljavanja osoba s invaliditetom; rana dijagnostika odstupanja ranog razvoja djeteta i uključenje u rehabilitacijske programe; unaprjeđenje dostupnosti zdravstvene zaštite osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju; poboljšanje kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite prilagođene potrebama HRVI iz Domovinskog rata; transformacija ustanova deinstitucionalizacija i prevencija institucionalizacija osoba s invaliditetom; unaprjeđenje zakonodavnog okvira za osobe s invaliditetom; poboljšanje pristupačnosti građevina; poboljšanje pristupačnosti prijevoza; poboljšanje pristupačnosti digitalnih sadržaja i usluga u cilju povećanja neovisnosti i kvalitete života osoba s invaliditetom i povećanje sposobnosti reagiranja operativnih snaga prema osobama s invaliditetom u sigurnosnim prijetnjama.
Haydn Hammersley (Europski forum osoba s invaliditetom), predstavio je „Opći komentar br. 8 (2022.) o pravu osoba s invaliditetom na rad i zapošljavanje“, koji objašnjava interpretaciju Europske komisije za članak 27. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (pravo na rad i zapošljavanje osoba s invaliditetom). Europska komisija pojasnila je svoj odgovor na: otvoreno tržište rada i zaštićeno zapošljavanje; diskriminaciju na poslu ili tijekom zapošljavanja; razumnu prilagodba; uvjete rada i plaću.
Izlaganje „Osnova korištenja poticaja (potpora) pri zapošljavanju osoba s invaliditetom“ održao je Alen Kolar, pomoćnik ravnateljice ZOSI-ja. Osvrnuo se na subvencije plaća osoba s invaliditetom, sufinanciranje troškova obrazovanja, naknade dodatnih troškova zapošljavanja radnika s invaliditetom, naknade dodatnih troškova zapošljavanja radnika s invaliditetom, uredba o skupnom izuzeću, zbrajanje državnih potpora i De minimis potpore. Izlaganje je izazvalo veliku pozornost prisutnih te je nakon rasprave zaključeno da se poticaji za plaće isplaćuju kroz plaću radnika, kao što radniku pripada i naknada za prijevoz.
Smiljana Podrug i Tina Tortić iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, izlagale su na temu: „Zablude i istine o vještačenju osoba s invaliditetom“. Istaknule su neke od praktičnih zabluda i istina o vještačenju kao što su: zabluda da je pregled korisnika neophodan (kvalitetnija medicinska dokumentacija je važnija), zabluda da je prije bilo lakše ostvariti prava (postupak je sada kvalitetniji) i sl. Neki su od tipičnih primjera zabluda u ovom području kako kontrolno vještačenje nije potrebno te kako je vještačenje rutina, a ne vještina. Raspravu je pobudilo i ovo izlaganje i njegov izazovni naslov potvrdio je aktualnost teme.
Članak 27. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom „rad i zapošljavanje“ – raskorak između teorije i prakse, bila je tema koju je predstavila Natalija Krajinović, savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Istaknula je da je Republika Hrvatska u normativnom smislu učinila značajan iskorak u implementaciji s ciljem veće uključivosti osoba s invaliditetom u svijet rada i razvila je alate kako bi se osobama s invaliditetom olakšao pristup i ostanak u svijetu rada. Međutim, osobe s invaliditetom i dalje nisu ravnopravno zastupljene na otvorenom tržištu rada i svakodnevno su žrtve diskriminacije u svim fazama zapošljavanja, ali i tijekom ranog odnosa. Najveći broj pritužbi odnosio se na postupke zapošljavanja u državnim i javnim službama.
Prikaz mobilne aplikacije Pristupačni Zagreb predstavila je Marinka Bakula Anđelić, pomoćnica pročelnika za zaštitu osoba s invaliditetom Grada Zagreba. Mobilna aplikacija Hackaton – pristupačni Zagreb interaktivni je vodič kroz pristupačni Zagreb čiji je servi razvijen kroz 3 komponente: baza podataka objekata, aplikacije preko koje će se pristupiti bazi te web stranice s formularom za unos i ažuriranje baze. U 2020. odvijalo se mapiranje pristupačnosti ulica i cesta u širem području grada, a 2021. u suradnji sa Školom za cestovni promet i SOIH-om provelo se mapiranje pristupačnosti autobusnih/tramvajskih stanica.
Miren Špek, izvršni direktor Udruge za podršku žrtvama i svjedocima, održao je izlaganje „Izazovi i pozitivna iskustva i preporuke u pružanju podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela“. Ukazao je na izazove s kojima se osobe s invaliditetom susreću kao žrtve nasilja, koji su vidljivi u obliku dobivanja informacija, komunikacije, psihološke/pravne pomoći, izborom osobe od povjerenja i pojedinačne procjene potrebe žrtava te smještaja i osnaživanja. Naglasio je da je svim žrtvama, bez obzira na dob, spol i invaliditet dostupna adekvatna podrška. Problematičnim su ocjenjene činjenice kako ne postoji statistika koja se tiče žrtava osoba s invaliditetom te kako je komunikacija institucija prema osobama s invaliditetom nažalost još uvijek prečesto neprilagođena.
Temu Uloga skloništa u procesu zaštite žrtve obiteljskog nasilja – primjer dobre prakse Dom „Duga Zagreb“ predstavila je Željka Barić, ravnateljica Doma „Duga-Zagreb“. Nakon povijesti samoga doma, opisala je žrtve na smještaju, koje u velikoj većini čine žene u dobi od 18-25 godina (s malom djecom), muškarci između 10-40 godina te žene između 35-50 godina, dok du sve češće i osobe starije od 50 godina te djeca u pratnji roditelja.
Damir Juren, predsjednik Hrvatskog saveza boćanja osoba s invaliditetom, predstavio je „Boćanje kao izazov za osobe s invaliditetom“. Boćanje osoba s invaliditetom je uz šah jedini sport kojim se osobe s težim oblicima invaliditeta mogu baviti. Istaknuo je visoku cijenu opreme i putovanja za osobe s invaliditetom, ali i izvrsne rezultate koje hrvatski sportaši ostvaruju, navevši 10 sportaša koji se natječu u olimpijskom ciklusu za Paraolimpijske igre u Tokiju.
Simpozij se nastavio paralelnim radionicama „Žene s invaliditetom“ koje su moderirale Gordana Jurčević i Mira Katalenić (SOIH- Mreža žena s invaliditetom), te „Mlade osobe s invaliditetom“ koje su moderirale Katarina Strunjak (SOIH – Forum mladih s invaliditetom) i Ivanka Jovanović (Nacionalna organizacija osoba s invaliditetom Srbije). Nakon radionica povela se rasprava na kojoj su bili predstavljeni zaključci.
Prvi dan Simpozija završio je humorističnim programom u izvedbi Amaterskog kulturno umjetničkog društva „Žensko kazalište“, Gornje Jesenje.
Drugoga dana Simpozija, održala se Konferencija „Zajedno znanjem“ – Centri znanja zajedno, pod motom „Nije znanje znanje znati već je znanje znanje dati“. Uvodni govor održala je predsjednica SOIH-a Marica Mirić, istaknuvši da Centri znanja imaju obvezu širiti znanje svojim članicama.
Prvo izlaganje održao je Filip Miličević iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, na temu ESF+. Program ESF+ za Republiku Hrvatsku odobren je, a početak poziva očekuje se početkom 2023. godine. Osobe s invaliditetom bit će jedna od primarnih ciljana skupina (područje zapošljavanja, ranjive skupine). Uvjeti će biti horizontalni, tj. bazirat će se na implementaciji Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Očekuje se novi informatički sustav koji bi trebao ubrzati proces administracije a evaluacijski postupak bi trebao trajati 4 mjeseca. Predstavnici saveza i udruga naveli su u raspravi problem održivosti projekata i održavanja kadra te samu rigidnost sustava.
Blaženka Sečkar (Gong) predstavila je temu: „Pro-NGO: kvalitetnijim upravljanjem do društvenih promjena“, što je projekt usmjeren na jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, koristeći kreativna rješenja
Matej Mikašović-Komšo (Gong), izlagao je na temu „Nove tehnologije za bolju pristupačnost informacija“. Predstavio je digitalnu platformu „Imamo pravo znati“, za pristup prava na informacije od bilo kojeg tijela javne uprave te Popravi.to, stranicu za prijavu, pregled i raspravu lokalnih problema.
Temu: „Aktivni mladi i izazovi pred njima“ predstavio je Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske, koja predstavlja najveću udrugu mladih i za mlade. Cilj udruge je prenijeti lokalne akcije na nacionalnu i europsku razinu. Kroz izlaganje, kao jedna od najvećih prepreka i izazova naveden je izostanak kategorija mladih u Agendi 2030. Također Republika Hrvatska nema Nacionalni program za mlade, što zapravo čini paradoks, jer se konstantno naglašava važnost sudjelovanja mladih u građanskom životu.
Drago Lelas (Udruga MoSt) kroz svoje izlaganje na temu: „Snaga uključive, aktivne i solidarne zajednice – primjer dobre prakse u suzbijanju siromaštva i beskućništva“, predstavio je projekte udruge MoST, na području grada Splita i okolice, koja kao uključiva, aktivna i solidarna zajednica brine o socijalno isključenim kategorijama, prema modelima solidarnosti.
„Clubture - HR: Programska razmjena i suradnja“, bila je tema idućeg izlaganja koje je predstavila Tatjana Vukadinović iz Saveza udruga Klubtura. Savez udruga Klubtura / Clubture je neprofitna, inkluzivna, participativna mreža organizacija, koja radi na osnaživanju nezavisne kulturne scene. Glavne aktivnosti mreže usmjerene su programskom povezivanju, podizanju javne vidljivosti, poticanju organizacijskog razvoja scene te jačanju njezina utjecaja na promjenu institucionalnog okvira u kojem djeluje.
Danijela Perić (9. Centar znanja) govorila je na temu: „Solidarno i odgovorno – humanitarne akcije branitelja i stradalnika Domovinskog rata“, gdje je i prikazala rad Centra kroz aktivnosti u kriznim situacijama, humanitarnim akcijama i borbi protiv siromaštva.
Temu „Pristupačnost kao ljudsko pravo“ predstavili su predstavnici 8. Centra znanja. Vojin Perić, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih, komentirao je da su slijepe osobe uskraćene informacijama. Javni pozivi, koji su značajni u procesu donošenja odluka nisu prilagođeni za slijepe osobe, kao i same aplikacije (npr. E-građanin). Neadekvatne taktilne staze veliki su problem, a na većini semafora nema zvučnih signala. Naglasio je važnost izgradnje pravilne infrastrukture, nakon koje tek može doći inkluzija. Marica Mirić (SOIH), istaknula je važnost univerzalnog dizajna, potporne tehnologije, ali i razumne prilagodbe. Ivona Divić iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, predstavila je projekt „Rasvijetli mi Konvenciju“, putem kojeg je Konvencija o pravima osoba s invaliditetom prevedena na hrvatski znakovni jezik (videi postavljeni na platformu YouTube). Predstavila je i platformu Slavica, za prevođenje na hrvatski znakovni jezik na daljinu.
Matko Šišak (ZMAG – Zelena mreža aktivističkih grupa), predstavio je „Volontiranje u kriznim situacijama“. Osvrnuo se na akcije ZMAG-a u obliku volontiranja u kriznim situacijama kao što su bile poplave (Gunja, Pokuplje, Karlovac), potresi (Zagreb, Petrinja, Sisak, Glina), migrantske krize, epidemija COVID-19 i humanitarne akcije na kojima su sudjelovali.
„Zeleni telefon 30 godina u akciji!“, bila je tema izlaganja Gordane Klarić (Zelena akcija). Zeleni telefon (ZT) utemeljen je 1992. godine kako bi se promicalo i olakšalo sudjelovanje javnosti u rješavanju lokalnih problema u okolišu. Glavna aktivnost je primanje dojava građana i građanki o problemima vezanima uz okoliš iz njihovog susjedstva te rješavanje tih problema. Iz mnogih su prijava izrasle i neke od većih kampanja Zelene akcije, a ZT ima i važnu ulogu u podršci lokalnim inicijativama.
Na kraju se sudionicima Simpozija obratila predsjednica SOIH-a Marica Mirić saževši zaključke izlaganja prvog i drugog dana koji će biti objavljeni. Istaknula je značaj višeprogramskog umrežavanja i potrebu prijenosa znanja te je pozvala prisutne da se više pažnje posveti djelovanju i izazovima mladih.
