Ovogodišnji Međunarodni dan osoba s invaliditetom prilika je da se obilježi nekoliko značajnih obljetnica među kojima je 30 godina proglašenja 3. prosinca kao dana kojim se promiču ljudska prava i sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu. Tome posebno doprinosi Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom kao najvažniji ljudskopravaški dokument u ovom mileniju čiju petnaestu obljetnicu stupanja na snagu obilježavamo. Tome svakako treba dodati još dvije velike obljetnice, a to su ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju te Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) u Europski forum osoba s invaliditetom (EDF).
Upravo na krilima tih velikih obljetnica, od kojih je svaka dala poticaj na svoj način, Pokret osoba s invaliditetom ove godine epohalno obilježava svoj dan. Danas možemo reći da je put osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj snažno usmjeren inkluzivnom društvu kojem težimo. U prvom redu zadnjih nekoliko godina usvojeni su zakoni koji su u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom i uvedene inovativne socijalne usluge. Značajan je i započeti proces sustavnog financiranja udruga osoba s invaliditetom u cilju njihove održivosti. Naime, novim Zakonom o socijalnoj skrbi povećana je osobna invalidnina sa 166 eura na 232 eura te ukinut imovinsko-dohodovni cenzus koji više nije zapreka za ostvarivanje tog prava; doplatak za pomoć i njegu povećan je za 20 %; naknade roditeljima njegovateljima i njegovateljima s 332 na 663 eura odnosno 796 i/ili 995 eura i proširen je krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja; osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu povećana je sa 106 na 132 eura. Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama povećana je naknada za dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju do navršene osme godine života s 309 na 552 eura. Najnovijim Zakonom o osobnoj asistenciji koji je stupio na snagu 1. srpnja 2023. po prvi put zakonski je definirana usluga koja se od 2006. financirala kroz projekte i programe udruga osoba s invaliditetom. Time se ostvaruje pravo na uslugu osobama s invaliditetom koje navrše 18 godina kao i svima onima koji dožive invaliditet kao posljedicu stradanja. Valja naglasiti i ono što imaju rijetke zemlje da se usluga može pružati i osobama starijim od 65 godina. Time se broj korisnika povećava od sadašnjih 4.070 korisnika na više od 15.000 korisnika što izaziva i povećanje financijskih sredstava s 19,8 milijuna na 176,2 milijuna eura. Upravo ovih dana prvo čitanje u Hrvatskom saboru prošao je Zakon o inkluzivnom dodatku (za koji se očekuje da će stupiti na snagu 1. siječnja 2024.) od kojeg se očekuje transparentniji, učinkovitiji, ekonomičniji i pravedniji sustav naknada.
Podsjećamo da je Inkluzivni dodatak novčana naknada namijenjena osobama s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, te neće predstavljati prihod u smislu zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi. Procjenjuje se da će to pravo ostvarivati preko 150 tisuća osoba s invaliditetom, a za to će se umjesto 265 milijuna eura godišnje izdvajati više od 506 milijuna eura. Sredstva će se dodjeljivati u pet kategorija prema stupnju težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti i iznosi su od 138 do 720 eura. Vezano za Zakon o inkluzivnom dodatku, u proceduri donošenja su izmjene i dopune Zakona o doplatku za djecu čime se iznos prosječnog mjesečnog dohotka po članu kućanstva s 309 povećava na 618 eura, a time se broj obitelji koje primaju doplatak za djecu povećava sa 126 tisuća na 271 tisuću. To iznosi povećanje od 89 milijuna eura. Tek usvojenim Zakonom o povlasticama u prometu uvodi se Nacionalna iskaznica i Europska iskaznica za osobe s invaliditetom iz područja mobilnosti te Europska parkirališna iskaznica za osobe s invaliditetom. Također je proširen krug korisnika koji se oslobađaju plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine. U Republici Hrvatskoj se zahvaljujući mjerama Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na godišnjoj razini zaposli oko 3.000 osoba s invaliditetom. Također se sufinanciraju i troškovi prilagodbe radnog mjesta radi uklanjanja arhitektonskih prepreka, kao i podrška i praćenje na radnom mjestu
Kad se svemu navedenom dodaju usluge dnevnog i poludnevnog boravka, organiziranog stanovanja ali i usluge pomoćnika u nastavi i pomoći u kući postiže se epohalni iskorak kojim će se kvaliteta življenja osoba s invaliditetom u narednom razdoblju snažno unaprijediti.
Ona postignuća koja se manje uočavaju, a iznimno su bitna za Pokret osoba s invaliditetom to su da proces uključivanja osoba s invaliditetom i njihovih predstavnika u procese donošenja odluka sve više poprima istinski partnerski odnos od kreiranja propisa/odluka do njihova usvajanja.
Naglašavamo da u Republici Hrvatskoj (na dan 4. 9. 2023.) živi 657.791 tisuća osoba s invaliditetom od čega su 56,1 % muškarci i 43,9 % žene, što čini 17 % ukupnog hrvatskog stanovništva.
Obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom trenutak je da podsjetimo na predanost promicanju inkluzivnosti, zagovaranju jednakosti prava i stvaranju društva u kojem svaka osoba s invaliditetom napreduje. Stoga stvarajmo zajedno društvo jednakih mogućnosti u kojem je svaka različitost bogatstvo. Posebice u ovom razdoblju kad obilježavamo i 16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja (25. studenoga – 10. prosinca) pružimo podršku ženama i djevojkama s invaliditetom kao najranjivijima u skupini.
No, život svakodnevno postavlja pred Pokret osoba s invaliditetom brojne izazove koji nas inspiriraju za ostvarenje još potpunije inkluzije i na sreću to s timovima koje imamo u našim savezima i udrugama uz razumijevanje nadležnih možemo i moramo!
