Vazmeni kviz

Netočno. Vazmeno trodnevlje je najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Vazmeno trodnevlje počinje Misom večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a dostiže vrhunac u Vazmenom bdijenju i završava u noći s Velike subote na Uskrs.

Netočno. Poncije Pilat je od 26. do 36. godine bio rimski namjesnik Judeje u vrijeme cara Tiberija koji je vladao od 14. do 37. godine. Oktavijan August bio je prethodnik cara Tiberija, a Kaligula njegov nasljednik.

Netočno. Post za katolika znači uzeti samo jedan cjeloviti obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso. U dva dana “strogog posta” (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego i post i nemrs, što znači da vjernik toga dana jede samo jedan cjeloviti obrok (“do sita”) jer je post i ne jede meso jer je nemrs.

Netočno. Prema crkvenoj predaji Sveti Dizma, poznat i kao dobri razbojnik, jedan je od dvojice neimenovanih razbojnika u Lukinom izvještaju o Isusovom raspeću u Novom zavjetu. Evanđelje po Luki opisuje kako traži od Isusa da ga se sjeti kada stigne u svoje kraljevstvo. Drugi, nepokajani razbojnik koji se po crkvenoj predaji zove Gestas, izaziva Isusa da spasi sebe i obojicu razbojnika i tako dokaže da je Mesija.

Netočno. Prva nedjelja poslije Uskrsa naziva se Malim Uskrsom, Bijelom nedjeljom, nedjeljom Božanskog Milosrđa, ali i nedjeljom nevjernog Tome i njome završava Vazmena osmina, osmodnevna proslava najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa. Ova nedjelja naziva se bijelom jer su na tu nedjelju novokrštenici odlagali bijele haljine i oblačili svoju normalnu odjeću. U prvim kršćanskim vremenima, naime, nije bilo krštenja u svako doba godine. Dapače, krstilo se samo jednom u godini, na vazmenom bdijenju. Novokrštenici su tom prilikom dobivali bijelu odjeću, simbol nevinosti, oproštenja grijeha i novoga života. Tu su odjeću nosili punih osam dana, da bi je na Mali Uskrs u crkvi odlagali i vraćali se „normalnome“ životu i redovitoj odjeći.

Netočno. U sva četiri evanđelja (Matej 27:32, Marko 15:21, Luka 23:26, Ivan 19:17) spominje se Šimun Cirenac koji je pomogao Isusu nositi križ na Golgotu. Prema evanđelistima, Šimun Cirenac je bio prisiljen pomoći Isusu u nošenju križa kada se Isus već bio iscrpio od prethodnog mučenja. Cirenac je bio prolaznik koji se vraćao iz polja u grad, a natjerali su ga rimski vojnici da pomogne Isusu.

Netočno. Posljednje Kristovo iskušenje (eng. The Last Temptation of Christ) je biblijska drama Martina Scorsesea iz 1988. nastala prema romanu Nikosa Kazantzakisa iz 1951. U glavnim ulogama su nastupili Willem Dafoe kao Isus Krist, Harvey Keitel kao Juda Iškariot, Barbara Hershey kao Marija Magdalena, David Bowie kao Poncije Pilat i Harry Dean Stanton kao Petar. Kao i roman, film opisuje Isusov život, dok je središnja teza da je Isus, iako oslobođen grijeha, ipak bio podložan svakom obliku iskušenja s kojima se suočavaju ljudi, uključujući strah, sumnju, depresiju, nevoljkost i pohotu. U filmu stoji objašnjenje kako se film udaljava od prihvaćenog biblijskog portreta Isusova života, te da nije namjeravao prikazati Isusov život onako kako ga opisuju evanđelja.

Netočno. Josip iz Arimateje spominje se u sva četiri evanđelja (Matej 27:57-60, Marko 15:42-46, Luka 23:50-53 i Ivan 19:38-42) kao bogati i utjecajni čovjek koji je bio učenik Isusa. Prema evanđelistima, Josip je nakon Isusove smrti zatražio tijelo od Pilata i dao ga ukopati u svom grobu koji je bio nedaleko od mjesta raspeća. Josip je bio član Sanhedrina, vjerskog vijeća koje je bilo odgovorno za suđenje Isusu, ali se nije slagao s odlukom vijeća i smatrao je da je Isus nevin. Nakon ukopa, Josip je zatvorio grob i stavio kamen na ulaz kako bi zaštitio Isusovo tijelo.

Netočno. Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima) dio je liturgijske godine u kojem se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa. Počinje Pepelnicom, a završava pred Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak kojom počinje Vazmeno trodnevlje.

Netočno. Uskrsne pince tradicionalno se poslužuju tijekom Uskrsa, a potječu iz Dalmacije i Istre. Uskrsne pince poznate su i pod drugim nazivima, kao što su uskrsna pogača, sirnica ili slatki kruh. Tradicionalno su se pekle uoči Uskrsa ili na uskrsno jutro, kada bi ispunile dom prekrasnim mirisima, a potom su se nosile na blagoslov u crkvu. Na području sjeverne Istre za pincu se koristi i naziv maslenica, po maslu koje se stavlja u tijesto.