Kroz povijest su žene s invaliditetom dokazale da prepreke mogu biti samo privremene ako postoji snaga volje, hrabrost i odlučnost. Unatoč fizičkim ili senzornim ograničenjima, mnoge od njih svojim su radom i zalaganjem značajno utjecale na društvo, mijenjale stavove o osobama s invaliditetom te se zalagale za inkluzivnije i pravednije društvo. Njihove priče inspiracija su ne samo osobama s invaliditetom, već i svima koji se suočavaju s izazovima u životu.
Izdvojili smo 25 poznatih i uspješnih žena s invaliditetom iz Hrvatske i svijeta.
Slava Raškaj
Jedna od najpoznatijih žena s invaliditetom iz Hrvatske je slikarica Slava Raškaj. Rođena je u Ozlju 02. siječnja 1877. godine. Gluha od rođenja, školovala se u Zavodu za gluhonijeme u Beču (1885–93), odakle se vratila u Ozalj. U Zagrebu je od 1895. boravila u Zavodu za gluhonijeme; 1896. postala je učenica B. Čikoš-Sesije, koji ju je uveo u Društvo hrvatskih umjetnika. Izniman umjetnički senzibilitet prema prirodi koji je Slava posjedovala izrazila je kroz brojne akvarele koji predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Njen je dar vrlo brzo prepoznat te je već u 22. godini života održala svoju prvu izložbu slika u tek utemeljenom Društvu hrvatskih umjetnika 1898. godine u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu.
Ana Sršen
Ana Sršen, rođena 1973. godine, prva je vrhunska sportašica s invaliditetom u Hrvatskoj. Višestruka državna prvakinja, dobitnica državne nagrade za šport "Franjo Bučar". Kad je imala 12 godina zbog sarkoma joj je amputirana noga. Počela je trenirati plivanje, a s ozbiljnijim natjecanjima je započela 1995. godine. 2000. godine je pokrenula obuku neplivača i plivačku školu za djecu s teškoćama u razvoju.
Jelena Vuković
Jelena Vuković, rođena 1975. godine. Zbog povrede pri porodu postala je osoba s invaliditetom. Sportom se bavi od svoje 12 godine, prvo s košarkom, a kasnije i atletikom. Najprije utrkama i maratonima u invalidskim kolicima, a nakon toga i bacačkim disciplinama. Od 1996. godine isključivo se bavi atletikom i to bacanjem kugle, diska i koplja. Postigla je vrlo zapažene rezultate i nagrađena je visokim priznanjima Republike Hrvatske, Istarske županije i Grada Pule.
Sandra Paović
Sandra Paović, rođena1983. godine, dugogodišnja je hrvatska stolnoteniska reprezentativka i jedna od najtrofejnijih hrvatskih stolnotenisačica. Dana 30. siječnja 2009. godine doživjela je sa svojim klubom tešku prometnu nesreću te je zbog ozljede kralježnice morala završiti karijeru. Vratila se stolnom tenisu 2013. godine kao parastolnotenisačica, a karijeru završava kao dvostruka europska prvakinja, svjetska prvakinja i paraolimpijska pobjednica 2016. u Rio de Janeiru. Svjetska stolnoteniska federacija izabrala ju je za najbolju svjetsku stolnotenisačicu. Danas je motivacijska govornica za sportaše, učenike i tvrtke.
Helen Keller
Rođena 1880. godine, Helen je s nepune dvije godine izgubila vid i sluh zbog bolesti. Unatoč tome, uz pomoć svoje učiteljice Anne Sullivan, naučila je komunicirati koristeći taktilni znakovni jezik, a kasnije i Brailleovo pismo. Postala je prva gluha i slijepa osoba koja je diplomirala na fakultetu, a zatim je posvetila život borbi za prava osoba s invaliditetom, promicanju obrazovanja i društvene pravde. Njezina priča pokazuje kako nepokolebljiva volja može prevladati i naizgled nepremostive prepreke.
Frida Kahlo
Još jedna istaknuta žena koja je unatoč invaliditetu ostavila neizbrisiv trag je Frida Kahlo. Ova slavna meksička slikarica rođena 1907. godine pretrpjela je ozbiljne zdravstvene probleme od djetinjstva, uključujući dječju paralizu i tešku prometnu nesreću koja ju je trajno onesposobila. No, unatoč fizičkoj boli i ograničenjima, Frida je svoj unutarnji svijet prenijela na platno, stvarajući neka od najpoznatijih djela u povijesti likovne umjetnosti. Njezina snaga, kreativnost i hrabrost inspirirale su mnoge ljude diljem svijeta i učinile je ikonom feminizma i borbe za prava osoba s invaliditetom.
Florence Nightingale
Florence Nightingale, rođena 1820. godine, patila je od fibromialgije, kronične bolest koju karakterizira bol u mišićima, kostima i tijelu. Unatoč tome bila je heroj i inspiracija mnogim ženama. Bila je engleska bolničarka, statističarka i utemeljiteljica modernog sestrinstva. Postigla je prepoznatljivost kroz obuku medicinskih sestara na terenu tijekom Krimskog rata gdje je organizirala zdravstvenu njegu za ranjene vojnike. Njezine društvene reforme uključuju poboljšanje zdravstvenih uvjeta u svim dijelovima britanskog društva, zalaganje za veću hranidbenu pomoć Indiji, rad u aboliciji protuprostitutskih zakona, te proširenje uloge žena u radu. Nightingale je bila i spisateljica, većinom djela vezanih za medicinu, te pionir u korištenju infografika, efektivno koristeći vizualni prikaz statističkih podataka.
Sarah Bernhardt
Sarah Bernhardt, rođena 1844. godine, bila je poznata uspješna francuska kazališna i filmska glumica poznata po izvođenju i muških i ženskih uloga. Jedno od njezinih najznačajnijih muških pojavljivanja bila je uloga Hamleta u Parizu i Londonu 1899. godine. Nakon komplikacija tijekom operacije noga joj je morala biti amputirana. To je nije spriječilo da se do kraja života bavi glumom koristeći stolac za osobe s invaliditetom. Osim toga bile je poznata i kao slikarica, kiparica i spisateljica, sposobna poslovna žena koja je vodila vlastita kazališta i producirala predstave u kojima je igrala.
Annie Jump Cannon
Annie Jump Cannon, rođena1863. godine, razvila je ljubav prema zvijezdama zahvaljujući svojoj majci. Nastavila je studirati fiziku na koledžu Wellesley. U to je vrijeme dobila šarlah i izgubila veći dio sluha. Kasnije je radila za Edwarda Pickeringa na Harvardskoj zvjezdarnici. Bila je dio inicijative za klasifikaciju i katalogizaciju svih vidljivih zvijezda. Cannon je stvorla Harvardsku klasifikacijsku shemu. Ova je shema sortirala zvijezde ovisno o njihovoj temperaturi i boji. Kaže se da je tijekom svoje karijere klasificirala više od 350 000 zvijezda i otkrila više od 300 promjenjivih zvijezda. Njezin invaliditet nije ju spriječio da drži oči uprte u nebo i dokumentira njegova čuda.
Agatha Tiegel Hanson
Agatha Tiegel Hanson, rođena 1873. godine, izgubila je sluh i vid na jedno oko u dobi od 7 godina nakon slučaja spinalnog meningitisa. Budući da više nije mogla čuti, pronašla je veliku radost u ritmovima poezije i postala poznata pjesnikinja. Studirala je u školi za gluhe u Zapadnoj Pennsylvaniji i postala prva žena koja je diplomirala umjetnost na koledžu Gallaudet.
Rosa May Bilinghurst
Rosa May Bilingherst, rođena1875. godine, novinari su je nazvali „sufražetkinja bogalj“ jer je bila je sufražetkinja u invalidskim kolicima. Kao dijete je dobila dječju paralizu i stekla invaliditet. Koristila je prilagođeni tricikl na ručni pogon za probijanje kroz policijske kordone u Londonu.
Princeza Alice od Battenberga
Princeza Alice od Battenberga, rođena 1885. godine, kao djetetu dijagnosticirana joj je urođena gluhoća. Uz pomoć svoje majke naučila je čitati s usana na 5 jezika. Također je patila od psihičke bolesti. Godine 1930. dijagnosticirana joj je shizofrenija i zatočena je u sanatoriju. Kasnije u životu, tijekom Drugog svjetskog rata, pružila je utočište mnogim židovskim izbjeglicama i obiteljima. Zbog toga ju je izraelska institucija sjećanja na holokaust proglasila 'Pravednikom među narodima'.
Mary Verghese
Mary Verghese, rođena 1925. godine, jedna je od najvažnijih Indijka u smislu nasljeđa koje je ostavila u svijetu rehabilitacije osoba s ozljedama leđne moždine u svojoj zemlji. Ginekologinja po struci, postala je paraplegičarka nakon prometne nesreće 1954. Tijekom sljedećih godina ova inspirativna žena s invaliditetom postigla je nekoliko prekretnica, uključujući i to da je postala prva kirurginja u invalidskim kolicima. Njezino najznačajnije postignuće bilo je osnivanje prvog Instituta za rehabilitaciju osoba s ozljedama leđne moždine u gradu Velloreu u Indiji.
Wilma Rudolf
Wilma Rudolf, rođena 1940. godine, u djetinjstvu je bolovala od dječje paralize, tako da je prohodala tek s 12 godina. Usprkos bolesti, imala je želju natjecati se u atletici. Bila je uspješna u školskoj košarci prije nego što je počela karijeru kao atletičarka. 1960. godine postala je prva Amerikanka koja je na jednim Olimpijskim igrama osvojila tri zlata, dva pojedinačno te jedno u štafeti, potpuno dominiravši ženskim sprintom.
Trischa Zorn
Trischa Zorn, rođena 1964. godine, također je primjer žene koja je pomicala granice mogućeg. Rođena slijepa, Zorn je tijekom svoje sportske karijere osvojila više od 50 zlatnih medalja u plivanju na Paraolimpijskim igrama, čime je postala jedna od najuspješnijih sportašica u povijesti. Njezina posvećenost i postignuća pokazala su svijetu da invaliditet ne mora biti prepreka za vrhunski uspjeh u sportu.
Judy Heumann
Judy Heumann, rođena1947. godine, američka je aktivistica za ljudska prava poznata kao "Majka pokreta za prava osoba s invaliditetom" . Judy je kao dijete stekla invaliditet zbog dječje paralize. Nakon koledža, Judy je uskraćena licenca za podučavanje jer je Odbor vjerovao da neće moći izvući svoje studente u slučaju požara. Tužila ih je zbog diskriminacije, a Odbor se nagodio i dao Judy posao učiteljice, čime je postala prva korisnica invalidskih kolica koja je postala učiteljica. Godine 1970. osnovala je organizaciju „Osobe s invaliditetom u akciji“ koja se borila za građanska prava osoba s invaliditetom.
Sudha Chandran
Sudha Chandran, rođena 1965. godine, je indijska glumica i plesačica. Nakon nesreće joj je amputirana desna noga, no unatoč invaliditetu postala je jedna od najuspješnijih i hvaljenih plesačica na indijskom potkontinentu. Kao uspješna plesačica imala je nastupe diljem svijeta.
Marlee Matlin
Marlee Matlin, rođena 1965. godine, jedna je od najuspješnijih glumica s oštećenjem sluha. Gluma joj je bila primarno zanimanje tijekom cijelog djetinjstva, a prva joj je uloga bila ona Dorothy u Čarobnjaku iz Oza. Jedina je glumica s oštećenjem sluha ikada koja je osvojila Oscara za najbolju glumicu, kao i najmlađa žena ikada u povijesti te nagrade. Osim uspješne glumačke karijere, ona je uspješna spisateljica, istaknuta članica Američke nacionalne udruge gluhih (NAD), te je aktivna u nekoliko dobrotvornih organizacija.
Borislava Perić-Ranković
Borislava Perić-Ranković, rođena1972. godine, počela se koristiti invalidskim kolicima nakon ozljede na radu. Nakon rekreativnog bavljenja stolnim tenisom, prvo je osvojila nekoliko turnira, a kasnije je postala europska i svjetska prvakinja te stekla titulu najbolje sportašice Grada Novog Sada. Dvostruka je osvajačica srebrne paraolimpijske medalje (u Pekingu i Londonu), vježba, putuje i bavi se fotografijom.
Aimee Mullins
Aimee Mullins, rođena je 1975. godine bez ijedne kosti potkoljenice, a liječnici nisu očekivali da će uopće hodati. Suprotno očekivanjima, postala je svjetski poznata kao atletičarka sa svjetskim rekordom u utrci na 100 i 200 m, te skoku u dalj. Osim sportske, ima uspješnu glumačku i modnu karijeru. Jedna od L’Oréalovih ambasadorica, uvrštena je među pedeset najljepših ljudi na svijetu.
Lady Gaga
Lady Gaga, rođena 1986. godine, svjetski je poznata pjevačica, kantautorica i aktivistica koja boluje od fibromialgije, kronične bolesti koja uzrokuje bolove u mišićima, umor i mnoge druge simptome. Kroz svoju karijeru, Lady Gaga je stekla status jedne od najvažnijih i najutjecajnijih glazbenica na svijetu. Poznata je po tome što otvoreno dijeli svoju borbu s mentalnim zdravljem, što je pomoglo mnogima da se osjećaju manje sami u vlastitim borbama.
Viktoria Modesta
Viktoria Modesta, rođena 1987. godine, je britansko-latvijska umjetnica, model i pjevačica koja je postala poznata po svom futurističkom pristupu estetici invaliditeta. Nakon amputacije noge, Modesta je redefinirala pojam ljepote i fizičkih ograničenja u modnoj i glazbenoj industriji, koristeći proteze kao umjetnički izražaj i inspiraciju.
Haben Girma
Haben Girma, rođena 1988. godine, odvjetnica je za građanska prava koja se zalaže za prava osoba s invaliditetom. Godine 2013. postala je prva gluhoslijepa osoba koja je diplomirala pravo, završivši diplomu prava na Harvardu.
Tatyana McFadden
Tatyana McFadden, rođena 1989. godine, američka je paraolimpijka rođena sa spina bifidom, što ju je ostavilo paraliziranu od struka nadole. McFadden je osvojila ukupno 17 medalja na Paraolimpijskim igrama, uključujući sedam zlatnih. Natječe se u utrkama u invalidskim kolicima na stazama od 100 metara do maratona. Njezina upornost, snaga i nevjerojatna sportska postignuća čine je jednom od najcjenjenijih paraolimpijki svih vremena.
Ellie Goldstein
Ellie Goldstein, rođena 2001. godine, britanski je model s Downovim sindromom. Studira scenske umjetnosti i radila je na kampanjama za Nike, Vodafone i Superdrug. Uprkos tome što joj je pri rođenju dijagnosticiran Downov sindrom, Goldstein nikada nije dopustila da joj to stanje ometa život. S 15 godina potpisala je ugovor sa Zebedee Management, agencijom koja se zalaže za zastupanje “modela s invaliditetom i alternativnog izgleda“.
Sve ove žene su svojim primjerom dokazale da invaliditet ne znači nesposobnost, već samo drugačiji način postizanja ciljeva. Njihove priče svjedoče o snazi ljudskog duha i sposobnosti da se izazovi pretvore u prilike. Njihov doprinos društvu ne samo da je promijenio percepciju o osobama s invaliditetom, već je i inspirirao generacije da ne odustaju pred preprekama. Njihov naslijeđe podsjetnik je da su hrabrost, upornost i odlučnost ključni čimbenici u ostvarenju snova, bez obzira na prepreke koje život postavlja.
