U ponedjeljak, 19. listopada putem Zoom platforme, održan je virtualni tematski skup 8. Centra znanja pod nazivom 'Financiranje udruga, inkluzivni dodatak i usluge pomagača - gdje smo i što očekivati?’
Virtualni tematski skup je potaknuo dijalog, razmjenu mišljenja i suradnju među različitim dionicima u nacionalnom sustavu, otvorio brojna aktualna pitanja i potaknuo sve sudionike na unapređenje rada organizacija civilnoga društva kao i prava osoba s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi. Panelisti tematskog skupa bili su Zvjezdana Bogdanović, predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Ljubica Lukačić, saborska zastupnica, Maja Grba Bujević, potpredsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog Sabora i Marica Mirić, predstavnica 8. Centra znanja. Moderatorica ovog skupa bila je Miruna Kastratović.
- Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o osobnim asistentima su od krucijalnog značenja za osobe s invaliditetom. Kad govorimo o Zakonu reprezentativnih udruga izrađen je nacrt Zakona koji je prošao puno rasprava, ali nismo uspjeli donijeti rješenje. Kod Zakona o osobnim asistentima napravljeno je najviše pomaka jer postoji od 2006. godine, profilirao se i znamo što treba unaprijediti, a što se tiče Zakona o inkluzivnom dodatku, tu ima uspona i padova, a trenutno je problem što se u broj osoba koje će primati inkluzivni dodatak uključuju i starije osobe koje nisu prošla vještačenja – kazala je uvodno Marica Mirić.
- Na ova dva bitna zakona se radi već dugi niz godina, nastojimo što je moguće bolje definirati kompletnu podlogu donošenja tih zakona. Ono što je potrebno sada učiniti je intenzivirati proces izrade Nacrta prijedloga zakona. Kod inkluzivnog dodatka bitno je objediniti što više prava iz različitih sustava u jedno pravo. U ovom trenutku još previše toga nije definirano i kad bude definirano moći ćemo ići s financijskim projekcijama i izradom samog Zakona o inkluzivnom dodatku. Što se tiče Zakona o osobnim asistentima brojka korisnika će se bitno povećati kad Zakon bude donesen i za to će biti potrebna daleko veća sredstva u proračunu nego što ih imamo sada. Potrebno je i definirati tko bi bili poslodavci asistentima i vrlo individualno procijeniti broj potrebnih sati usluge kod svake osobe. Potrebno je definirati i pitanje Povjerenstva za procjenu kako bi imali jedinstven instrumentarij za procjenu korisnika u utvrđivanju potreba za uslugom osobne asistencije. Ima još dosta otvorenih pitanja i mi ćemo intenzivno raditi na donošenju oba zakona i što više zadovoljiti želje i potrebe svih strana – kazala je Zvjezdana Bogdanović.
-Ono što me brine je da mi stalno pričamo gotovo identične stvari. Nikad nema sredstava, uvijek trebaju analize, uvijek treba napraviti promjene i doista nije lagan proces, ali kako god, bitno je da se zakoni donesu kako bi ljudi dobili podršku u svom domu. Inkluzivni dodatak i Zakon o asistenciji moraju ići paralelno kako bi se uskladili. Kod osobne asistencije je najbitnije da osoba s invaliditetom dobije mogućnost izbora i da se ide prema individualnim potrebama ili barem minimumu da bi osoba ostala u vlastitom domu. Inkluzivni dodatak mora biti bez cenzusa, imovinskog i prihodovnog. On treba biti za pokrivanje troškova invaliditeta koje osoba sada mora sama plaćati da bi mogla funkcionirati i živjeti – kazala je Anka Slonjšak.
-Još uvijek se nismo usuglasili oko bitnih pitanja, još uvijek ne znamo tko je osoba s invaliditetom, imamo različite definicije kroz različite zakone i to nije dobro. Dok se ova dva zakona paralelno rade moramo izmijeniti Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja u kojem ćemo utvrditi definiciju tko je to osoba s invaliditetom da znamo od kuda krenuti kako bismo uopće znali tko može ostvariti prvo na inkluzivni dodatak i pravo na osobnog asistenta. Kad budemo to znali, onda će sve drugo biti lakše – kazala je saborska zastupnica Ljubica Lukačić.
- Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog Sabora će učiniti baš sve da se ovi zakoni rasprave čim se stvore preduvjeti i da se potakne njihovo donošenje na opće zadovoljstvo – kazala je Maja Grba Bujević svjesna koliko su ti zakoni važni za osobe s invaliditetom.
Što se tiče financiranja udruga ponovno je istaknuto da financiranje reprezentativnih udruga treba kontinuitet kako bi one mogle zagovarati procese i funkcionirati. Treba im vratiti savjetodavnu ulogu, da budu prva stepenica kojoj će se osoba s invaliditetom obratiti, a ne da se njihov rad svodi na pružanje usluga koje bi država trebala pružati. Treba čuti što žele same udruge, odnosno što je osobama s invaliditetom najvažnije.
Zaključak panela je da vremena za čekanje nema. Osobe s invaliditetom u Hrvatskoj su deset posto siromašnije od osoba s invaliditetom u Europskoj uniji, A upravo donošenje ova dva zakona će potaknuti dignitetniji život osoba s invaliditetom, pružiti im mogućnost da budu ravnopravni građani ove države.
UOSIKAŽU je na skupu predstavljala predsjednica Gordana Jurčević.
U sljedećem videu možete pogledati snimku opisanog tematskog skupa:
